Sve dobrobiti suhog voća

Suho voće, poput datulja, trešanja, marelica, grožđica ili smokava, može biti od velike pomoći u liječenju i ublažavanju zdravstvenih problema kao što su anemija, zatvor, povišen krvni tlak ili infekcije mokraćnog mjehura. Zbog izuzetno povoljnih učinaka na zdravlje suho voće bi trebalo na našem jelovniku biti svakodnevno, baš kao i svježe. Gotovo svaka vrsta ima nekoliko različitih ljekovitih djelovanja, pa ga možete birati i prema svojim zdravstvenim tegobama, a jedino na što valja pripaziti su količine jer, osim što obiluje nutrijentima, obiluje i kalorijama.

Nutritivne vrijednosti u suhom voću su u koncentriranom obliku, pa će, primjerice, 100 g suhe banane imati znatno više energije nego 100 g svježe. S obzirom na to da je riječ o visoko koncentriranom obliku energije, preporuka je da se jede redovito, ali umjereno.

Grožđice

Grožđice su jedan od najbogatijih izvora bora, minerala u tragovima koji pomaže smanjiti gubitak koštane mase kod žena u postmenopauzi. Obiluju i resveratrolom – polifenolom moćnog protuupalnog i protukancerogenog djelovanja, za koji su istraživanja pokazala da ima zaštitnu ulogu posebno kod određenih vrsta tumora (melanom, rak prostate i debelog crijeva), ali i kod koronarnih bolesti, degenerativnih bolesti živaca, Alzheimerove bolesti te virusnih i gljivičnih infekcija.

Suhe marelice

Suhe marelice sadrže tri puta više kalija od banana i vrlo malo soli, što je odlična kombinacija za držanje krvnog tlaka pod kontrolom. Uz to, obiluju i beta-karotenom, prekursorom dichtienganhmina A, čiji redovit unos pomaže u liječenju reumatoidnog artritisa, srčanih bolesti, raka, povišenog krvnog tlaka, bolesti kože, katarakte, glavobolja i mnogih drugih.

Suhe smokve

Četiri suhe smokve osiguravaju četvrtinu dnevno preporučene količine željeza, što je naročito važno za vegetarijance. Odličan su izvor bakra, cinka, selena, mangana, kalcija i kalija (čak 640 mg na 100 g). Kalij pomaže u održavanju normalnog ritma rada srca i krvnog tlaka.

Suhe šljive

Nedavna istraživanja potvrdila su da šest suhih šljiva (50 g) dva puta na dan bolje rješava problem zatvora od laksativa iz ljekarni. Suhe šljive obiluju sorbitolom koji dovlači vodu u stolicu te tako olakšava prolaz stolice kroz crijeva i njezino izlučivanje iz organizma. Sadrže i topiva vlakna koja normaliziraju razinu šećera u krvi te povećavaju inzulinsku osjetljivost, pa stoga suhe šljive mogu imati važnu ulogu u prevenciji i liječenju dijabetesa tipa 2.

Orasi

Od svih orašastih plodova jedini sadrže i omega-3 i omega-6 masne kiseline. Obiluju i antioksidansima, posebno elagičnom kiselinom koja može blokirati metaboličke procese koji vode do razvoja raka i srčanih bolesti. Imaju visoku razinu serotonina, tzv. hormona dobrog raspoloženja, te velik broj tvari koje imaju analgetički učinak.

Lješnjaci

Bogat su izvor E dichtienganhmina i jednostruko nezasićenih kiselina te B dichtienganhmina biotina, koji je nužan za zdravlje kože i noktiju. Obiluju magnezijem, bakrom, fosforom, selenom i vlaknima.

Pistacije

Sadrže obilje minerala, uključujući kalcij, željezo, magnezij i cink. Najbogatiji su izvor kalija među orašastim plodovima: u samo 56 grama pistacija ima više kalija nego u banani srednje veličine. Novija istraživanja pokazala su da pistacije, osim što snižavaju razinu LDL kolesterola, povećavaju razinu HDL, tj. dobrog kolesterola.

Pinjoli

Odličan su izvor proteina i sadrže dichtienganhmin B, željezo te alfa linolensku kiselinu koja je vrlo dobra za rad srca. Jedini su izvor pinolenske kiseline koja pomaže u regulaciji apetita, a obiluju i magnezijem koji je važan za pravilan rad mišića.

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like