Prehrambena prekretnica: masti su opet zdrave

Nakon 30-godišnjeg izgona masti iz jelovnika zdravlje nacije pokazalo je da manje masnog ne znači i manje bolesti. Zasićene masti doživljavaju svoj veliki povratak jer je maslac ponovno zdrav, kao i svinjska mast, a pozornost privlače i brojna ‘novootkrivena’ ulja.

Kad je Britanska zaklada za srce objavila da zdravlje srca i krvnih žila nije povezano s mastima koje konzumiramo, zaključivši to na temelju usporedbe više od 70 studija istraživanja na uzorku od 600.000 ljudi iz 18 zemalja, okončana je prohibicija masti u prehrani te se otada sve više govori kako one i nisu toliko štetne za organizam koliko se posljednjih desetljeća mislilo. Unatrag nekoliko godina u prehrani je dobrodošla i svinjska mast, koja se više ne smatra glavnim krivcem za nastanak bolesti srca i krvnih žila zbog kojih se umire najviše u cijelom razvijenom svijetu pa tako i u Hrvatskoj.

Zdravo srce – manje svega

Smatralo se, naime, da će niskokalorična prehrana pomoći u sprečavanju epidemije kroničnih nezaraznih bolesti – kardiovaskularnih, dijabetesa tipa 2, debljine – jer je energetska vrijednost masti dvostruko veća od vrijednosti u ugljikohidratima ili proteinima. Gram masti, naime, ima 9 kcal (37 kJ), a gram ugljikohidrata 4 kcal. No, danas isto tako znamo, ističu znanstvenici, da povišeni trigliceridi u krvi i bolesti srca ne dolaze iz prehrambenih masnoća, ali se proizvode u jetri od prekomjernog šećera iz ugljikohidrata poput rafiniranih šećera, bijelog brašna i iz fruktoze. Također je nedavno zaključeno da srčanim bolestima pridonosi prekomjerna potrošnja biljnih ulja, hidrogenirane masti i rafiniranih šećera u našoj modernoj prehrani. Smanjiti treba i šećer, sol i gotova jela, ali više ne možemo okrivljavati isključivo masti za poraznu sliku zdravlja u današnjem svijetu.

Nekadašnje tvrdnje na kušnji

Jedni će tvrditi kako su ulja i masti esencijalni za život, navoditi primjere Mediterana i Eskima, hvaliti maslinovo i druga prešana ulja. Drugi će zagovarati tezu da je poplava biljnih ulja u novije doba krivac za eksploziju pretilosti i brojnih kroničnih bolesti. Ajurveda je nezamisliva bez obilne upotrebe pročišćenog maslaca (ghee) i kokosova ulja, dok makrobiotičari često zagovaraju štedljivu upotrebu uglavnom tamnog sezamovog ili maslinovog ulja. Pobornici paleo prehrane kažu kako se trebamo vratiti lovačkim i sakupljačkim korijenima pa se odati strastima životinjskih masti. Prije 20 ili 30 godina margarin je bio izvor zdravlja, danas je nutritivno zlo na stolu i ponovno se okrećemo maslacu iako je pun zasićenih masti. Neke nezasićene masti su esencijalne, ali ako ih je previše, onda su proupalne.

Masti su neophodne

Masti sudjeluju u izgradnji osnovnih staničnih struktura i u održavanju moždanih funkcija. Nužne su u našoj prehrani jer djeluju kao “nosači” dichtienganhmina topivih u mastima (dichtienganhmini A, D, E i K, za razliku od dichtienganhmina C i dichtienganhmina skupine B koji su topivi u vodi). Masti okružuju i štite srce, jetru, bubrege, masnim omotačem čuva se tjelesna toplina, a kada u organizmu dođe do manjka energije, on će posegnuti za mastima kako bi zadovoljio energetske potrebe. No, za razliku od ugljikohidrata, koji su glavni izvor energije, masti ne oslobađaju tako brzo potrebnu energiju.

Važan savjet koji se danas može preporučiti kao prevencija je da budete umjereni i osluškujete vlastiti organizam, a nova paradigma postaje – sve je zdravo, samo je važno kako i koliko jedemo.

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like

дапоксетин 60 мг купить

Cialis 60 mg

качественная виагра