Znanstvenici sa Sveučilišta u Rijeci razvijaju novu generaciju cjepiva za djecu

Uz bolju higijenu i prehranu, cjepiva su omogućila veliku revoluciju u 20. stoljeću – spasila su milijune života i gotovo istrijebila bolesti koje su nekada ubijale velike dijelove populacije.

No, kako se neke bolesti povlače, ostale neizostavno napreduju. Zbog povećanja otpornosti na antibiotike možemo očekivati ​​da će se u nadolazećim godinama ​​cijepljenje primjenjivati za rješavanje novih medicinskih potreba i sprječavanje pandemijskih infekcija i infekcija uzrokovanih antibiotskim rezistentnim mikroorganizmima.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci dio je međunarodne istraživačke mreže koju financira Europska unija i koja okuplja sveučilišta i industrijske partnere u razvoju nove generacije cjepiva na bazi glikokonjugata, tj. cjepiva koja omogućavaju prepoznavanje karakterističnih molekula šećera na površini bakterija kako bi se potaknuo razvoj imuniteta na bolest. Ova vrsta cjepiva predstavlja jedan od najučinkovitijih lijekova jer omogućava stvaranje snažnoga i dugoročnog imunološkog odgovora.

Uz potporu Europske unije te u sklopu programa Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie, inovativna mreža za obuku GLYCOVAX okuplja 14 mladih znanstvenika koji u multidisciplinarnom okružju razvijaju bolja, sigurnija i bolje karakterizirana cjepiva te stječu vještine kojima će postati predvodnici u akademskim i industrijskim istraživanjima. Program će trajati do 2019. godine, a glavna područja istraživanja su meningitis, neonatalne infekcije i bolničke infekcije.

Interdisciplinarna priroda projekta od ogromne je dodane vrijednosti, objašnjava dr. Ani Gerbin s Medicinskog fakulteta u Rijeci: „Odabrani studenti doktorskih studija dobili su priliku da ih kroz pojedinačne projekte obučavaju stručnjaci iz područja biologije, organske kemije i  imunologije i to u vrhunskim akademskim i industrijskim laboratorijima. Također, rade na istraživanjima u laboratorijima partnera na projektu te na različitim znanstvenim područjima, uključujući poslovni sektor.“ Činjenica da mentori studenata dolaze iz akademskog i poslovnog svijeta „pomaže studentima da svoja istraživanja usmjeravaju na primjenjiva otkrića“.

U Rijeci projekt koordinira profesor Stipan Jonjić, čija grupa znanstvenika već ima snažan međunarodni ugled u području imunologije i virologije. Sudjelovanje u projektu omogućava hrvatskim znanstvenicima suradnju s najjačim akademskim i industrijskim institucijama u području cjepiva.

Rad s koordinatorom projekta, tvrtkom GlaxoSmithKline Vaccines, sa sjedištem u Italiji, od velike je vrijednosti, smatra dr. Gerbin: „To je velika međunarodna tvrtka specijalizirana za proizvodnju nekih od najvažnijih cjepiva na bazi glikokonjugata na tržištu“, dodajući kako razmjena znanja koju projekt potiče na međunarodnoj razini i kroz povezivanje sveučilišta s industrijom „izravno doprinosi inovativnom kapacitetu i internacionalizaciji hrvatskog znanstvenog sektora“.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci uključen je u niz aktivnosti u Hrvatskoj promovirajući projekt u lokalnim i nacionalnim medijima, putem društvenih mreža i drugim aktivnostima. Primjer toga je nedavni događaj u Zagrebu kojim je obilježeno 20 godina djelovanja programa Aktivnosti Marie Curie u Hrvatskoj i budućih znanstvenih suradnji, čime je naglašena važnost kako znanosti tako i europske suradnje. Na taj način projekt ne samo da obučava mlade znanstvenike i pridonosi razvoju novih, modernih cjepiva koja će poboljšati naše i zdravlje naše djece, već i naglašava važnost znanosti u društvu te potiče razvoj nove generacije znanstvenika.

Program Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA): 20 godina europske podrške istraživanjima

Od 1996. program Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie pruža potporu za osposobljavanje iznimnih znanstvenika u svim fazama njihove karijere – bilo da tek rade na doktoratu ili su već znanstvenici s bogatim iskustvom – te ujedno potiču transnacionalnu, međusektorsku i interdisciplinarnu mobilnost. Znanstvenici iz raznih disciplina, od arheologije, zdravstvene zaštite do pionirskih istraživanja, imaju pravo na financiranje. Program je dobio ime po dvostrukoj dobitnici Nobelove nagrade Marie Skłodowska-Curie , kako bi joj se odala počast i kako bi se širile vrijednosti za koje se ona zalagala. Do danas je u programu sudjelovalo više od 110.000 znanstvenika, a još više ih je od njega imalo koristi – uključujući devet dobitnika Nobelove nagrade i jednog dobitnika Oscara.

Program MSCA prošle je godine osigurao financijska sredstva za 100.000-tog znanstvenika. Kako bi obilježili tu važnu prekretnicu, Europska komisija predstavlja (među kojima je 18 žena) i njihove projekte koji se financiraju iz programa MSCA, naglašavajući predanost izvrsnosti i globalnoj mobilnosti u istraživanjima.

Europska noć istraživača (NIGHT) je godišnji događaj diljem Europe, koji se održava posljednjeg petka u rujnu. Financiran od strane Europske unije kroz Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), osmišljen je kako bi znanstvena istraživanja EU bila zabavna i dostupna svima. Počevši od 2005. godine, manifestacija svojih više od milijun posjetitelja godišnje nudi bezbroj zabavnih aktivnosti, uključujući praktične pokuse, prezentacije, kvizove, vođene obilaske laboratorija i mogućnosti za upoznavanje znanstvenika. Najbliže događanje pronađite na ovom linku:

Tijekom razdoblja financiranja 2014. – 2020. godine, s proračunom od 6,2 milijarde eura, program MSCA će podržati oko 65.000 znanstvenika, uključujući 25.000 doktorskih kandidata.

Dodatne informacije:
  • pročitajte (na engleskom)
  • posjetite MSCA web stranicu:
  • Pratite nas na Facebooku: @Marie.Curie.Actions i na Twitteru: & 

Fotografije: Shutterstock i privatni arhiv

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like