Hrvatski znanstvenici predvode međunarodno istraživanje koje će doprinijeti liječenju bolesti oka

Leća u ljudskom oku ima dichtienganhlnu funkciju u fokusiranju zraka svjetlosti na mrežnicu. No, jeste li znali da od početnih 350 stanica, ljudska leća dosegne čak sedam milijuna stanica do 60. godine života? Jeste li znali da se te stanice ne obnavljaju te da leća kontinuirano raste tijekom našeg života, što utječe na naš vid i može utjecati na razvoj bolesti poput katarakte (sive mrene)?

Pretpostavljamo da niste znali da tim matematičara sa Sveučilišta u Zagrebu predvodi međunarodno istraživanje u kojem modeliraju rast ljudske leće tijekom cijeloga životnog vijeka, što će doprinijeti boljem razumijevanju i pomoći znanstvenicima u liječenju bolesti oka kao što je katarakta (siva mrena), vodećeg uzročnika sljepoće u svijetu i sve većeg problema kod stanovništva zrele dobi u Europi.

Teško je pomisliti da matematika i medicina imaju mnogo toga zajedničkoga, a ipak, takva je suradnja omogućena korištenjem sredstava EU. Naime, prof. dr. sc. Hrvoje Šikić i njegov tim iz Zavoda za teoriju vjerojatnosti i matematičku statistiku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otputovali su u St. Louis, Missouri, gdje su se udružili s profesorom Stevenom Bassnettom, međunarodno priznatim liderom na polju biologije stanica leća na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington.

Njihov je rad financiran u okviru programa Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) Europske unije za potporu istraživanju, s trogodišnjom individualnom stipendijom koja je trajala od rujna 2014. do kolovoza 2017. godine.

Zahvaljujući toj suradnji i jedinstvenom tehnološkom razvoju, sada je moguće označiti pojedine stanice unutar očne leće, što je tehnika koju predvodi laboratorij profesora Bassnetta na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington.

Ipak, izazov je i dalje značajan: „Kako opisati i razumjeti takav izuzetan proces? Koji je njegov učinak na patološki razvoj? Čak i prikupljanje podataka izgleda izuzetno teško, a sama složenost problema zahtijeva doista interdisciplinaran pristup, uključujući i pomoć napredne matematike“, objasnili su u zagrebačkom timu, dodajući: „mi tu doprinosimo s više od 20 godina istraživačkoga iskustva u teoriji vjerojatnosti i matematičkoj analizi“.

Trogodišnja suradnja urodila je plodom. Tim je razvio prvi matematički model koji prikazuje proces rasta očne leće miševa tijekom cijeloga životnog vijeka. Model je to koji počinje od osnovnih bioloških načela te je nadograđen koristeći preciznu logiku i točne matematičke proračune.

Rezultati su prikazani u Hrvatskoj i diljem Europe i objavljeni u znanstvenim radovima. Kratkoročno, suradnja je također dovela do pokretanja novoga kolegija Matematičko modeliranje u biologiji koji se nudi studentima doktorskog studija, kao i na razvijanju magistarskog programa Matematika u biomedicini na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Dugoročno, razumijevanje procesa rasta leće pomaže razumjeti razvoj bolesti na koje taj rast utječe, poput presbiopije (staračke dalekovidnosti) i katarakte (sive mrene), te u utvrđivanju aspekata na koje bi se moglo utjecati. “Dakle, dublje razumijevanje procesa koji reguliraju rast ljudske leće može pružiti uvid u mehanizme koji se temelje na fiziološkoj optici normalnoga oka i patoloških procesa vezanih uz starost ili bolest”, zaključili su profesor Šikić, profesor Bassnett i suradnici u svom istraživačkom radu – to bolje razumijevanje jednoga bi dana moglo doprinijeti prevenciji, liječenju i izlječenju bolesti oka.

Program Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA): 20 godina europske podrške istraživanjima

Od 1996. program Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie pruža potporu za osposobljavanje iznimnih znanstvenika u svim fazama njihove karijere – bilo da tek rade na doktoratu ili su već znanstvenici s bogatim iskustvom – te ujedno potiču transnacionalnu, međusektorsku i interdisciplinarnu mobilnost. Znanstvenici iz raznih disciplina, od arheologije, zdravstvene zaštite do pionirskih istraživanja, imaju pravo na financiranje. Program je dobio ime po dvostrukoj dobitnici Nobelove nagrade Marie Skłodowska-Curie , kako bi joj se odala počast i kako bi se širile vrijednosti za koje se ona zalagala. Do danas je u programu sudjelovalo više od 110.000 znanstvenika, a još više ih je od njega imalo koristi – uključujući devet dobitnika Nobelove nagrade i jednog dobitnika Oscara.

Program MSCA prošle je godine osigurao financijska sredstva za 100.000-tog znanstvenika. Kako bi obilježili tu važnu prekretnicu, Europska komisija predstavlja (među kojima je 18 žena) i njihove projekte koji se financiraju iz programa MSCA, naglašavajući predanost izvrsnosti i globalnoj mobilnosti u istraživanjima.

Europska noć istraživača (NIGHT) je godišnji događaj diljem Europe, koji se održava posljednjeg petka u rujnu. Financiran od strane Europske unije kroz Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), osmišljen je kako bi znanstvena istraživanja EU bila zabavna i dostupna svima. Počevši od 2005. godine, manifestacija svojih više od milijun posjetitelja godišnje nudi bezbroj zabavnih aktivnosti, uključujući praktične pokuse, prezentacije, kvizove, vođene obilaske laboratorija i mogućnosti za upoznavanje znanstvenika. Najbliže događanje pronađite na ovom linku:

Tijekom razdoblja financiranja 2014. – 2020. godine, s proračunom od 6,2 milijarde eura, program MSCA će podržati oko 65.000 znanstvenika, uključujući 25.000 doktorskih kandidata.

Dodatne informacije:
  • pročitajte (na engleskom)
  • posjetite MSCA web stranicu:
  • Pratite nas na Facebooku: @Marie.Curie.Actions i na Twitteru: & 

Fotografije: Shutterstock i privatni arhiv

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like