Kako držati stres pod kontrolom?

Jeste li pod stresom? Vjerojatno jeste, kao i većina ljudi u današnje vrijeme, no pitanje je u kolikoj mjeri. Ako su napetost i osjećaj iscrpljenosti postali vaša svakodnevica, čak toliko da vam ni planiranje godišnjeg odmora više nije užitak nego izvor tjeskobe, vrijeme je da se zapitate koliko već živite s takvim pritiskom u glavi i tijelu.

Vrlo je vjerojatno da u tom slučaju patite od kroničnog stresa, a da toga uopće niste svjesni. To je perfidan otrov koji “zagađuje” svaki dan vašeg života. Može se reći da je čak i podmukliji od akutnog stresa jer je, za razliku od njega, koji je lako prepoznati, ovaj tiši, neprepoznatljiviji i trajan. U početku se dobro držite i stoički podnosite umor i napetost, no s vremenom se počinjete osjećati malaksalo, bez energije i praznih baterija. No, to nije sve: s vremenom takav kroničan stres počinje uzrokovati i niz zdravstvenih problema.

Dva ključna hormona

Kad se dogodi nešto što za nas predstavlja šok, naš organizam reagira lučenjem niza hormona i neuroprijenosnika koji mu omogućuju da se nosi s tom alarmantnom situacijom. Glavni protagonisti tog neposrednog odgovora i pokušaja prilagodbe organizma na šok su adrenalin i kortizol. Razina adrenalina u slučaju prijeteće opasnosti naglo raste kako bi se omogućio veći dotok krvi u unutrašnje organe te kako bi se srce, mišići i mozak pripremili na istovremeni superintenzivan rad. Kortizol ima moćno protuupalno djelovanje koje omogućuje organizmu da se što bolje zaštiti, ublažavajući bol i upalu te povećavajući razinu šećera u krvi. Čim opasnost prođe, razina tih dvaju hormona postupno se snižava sve dok se ne vrati u normalu.

Ako se ne sjećate gdje ste parkirali

Razina kortizola i adrenalina može ostati visoka zato što se organizam osjeća ugroženim. Ako se znak za “prestanak uzbune” nikada ne gasi, ova dva hormona nastavljaju svoju aktivnost iscrpljujući naš neuroendokrinološki sustav te tako otvarajući put raznim zdravstvenim problemima. To posebice vrijedi za adrenalin koji, kad je konstantno u visokim razinama, dovodi do niza poremećaja, od nesanice i hipertenzije, razdražljivosti i tahikardije u večernjim satima do nervoze, osjećaja iscrpljenosti, poteškoće s koncentracijom i s pamćenjem. Tako, na primjer, ako se ne možete sjetiti gdje ste parkirali auto, to može biti samo jedan od znakova da ste premoreni i pod kroničnim strsom.

Što se tiče dugotrajno povišenih razina kortizola, to može dovesti do stanja koje se naziva otpornost na kotizol. Tada receptori za kortizol postaju sve manje osjetljivi na njegovu prisutnost pa organizam počinje proizvoditi kortizol u još većim količinama kako bi osigurao da ga receptori “primijete”. No, previše kortizola u cirkulaciji izaziva suprotan učinak od željenog: umjesto da ublaži upalu, on je potiče. Umjesto da smanji otečenost, on pospješuje zadržavanje tekućine u tkivima i oticanje. A imunosni sustav nepotrebno je izložen stresu i pretjeranom naporu. I tako, malo-pomalo, organizam upada u stanje kronične upale koje ga čini još ranjivijim i sklonijim infekcijama, hipertenziji i srčanim bolestima.

Osim toga, otpornost na kortizol uzrokuje još jedan problem, i to s inzulinom, hormonom koji luči gušterača kako bi se snizila razina šećera u krvi i pohranila glukoza. Budući da postaje sve manje učinkovit, inzulin ne uspijeva kontrolirati šećer te se on pretvara u masnoće, što dovodi do povećanja masnih naslaga, posebno u području trbuha. Posljedice takvog kroničnog stresa su nesanica, palpitacije srca, podložnost raznim bolestima i debljanje. No, to se sve može izbjeći naučite li držati stres pod kontrolom.

Svatko ima svoj stres

Ono što je za vas stres, ne mora biti stres i za vašu najbolju prijateljicu, sestru, supruga ili nekoga drugoga i obratno: nešto što je za njih stresno, vi možda uopće ne doživljavate tako. Iako, naravno, postoje događaji i situacije koji stresno djeluju na svakoga, poput smrti ili bolesti bliske osobe, ima i onih koji za nekoga predstavljaju snažan stres, dok nekoga drugoga ostavljaju ravnodušnim. Tako, na primjer, neki ljudi uživaju u javnim nastupima i situacijama kad su sve oči uprte u njih, dok se drugi takvih situacija užasavaju i kad se u njima nađu, proživljavaju sve simptome tipične za stres. Isto vrijedi i za rad pod pritiskom i rokovima koji na neke djeluje stimulativno, dok druge blokira ili, primjerice, promjene u radnoj sredini koje neke vesele jer ih doživljavaju kao priliku za napredak, dok je za druge takva situacija stresna jer nisu sigurni hoće li uspjeti zadovoljiti nova očekivanja.

Jednako kao što različiti ljudi različite situacije doživljavaju kao stresne, tako i različito reagiraju na stres. No, da biste mogli prepoznati stres i situaciju koja je potencijalno štetna za zdravlje, prvo morate naučiti prepoznavati vlastite reakcije na stres i simptome koji ukazuju na to da ste pod stresom. Svako tijelo ima svoj alarmni sustav kojim šalje rane upozoravajuće znakove da je pod stresom. Pokušajte osvijestiti te znakove kako biste ih znali na vrijeme prepoznati te izbjeći daljnu izloženost stresu, ako je to moguće, ili primijeniti neku od metoda oslobađanja od stresa. Obratite pažnju na eventualne promjene u svakom od sljedeća četiri aspekta života:

  • promjene u tjelesnim funkcijama i fizičkom zdravlju (primjerice, napetost u mišićima, bolovi u leđima, često mokrenje, umor, otežano disanje, probavne tegobe…);
  • promjene u osjećajima i emocionalnim doživljajima (osjećaj tuge, zabrinutost, napetost, ljutnja, razdražljivost…);
  • promjene u ponašanju (više ili manje spavate, jedete, pijete alkohol, koristite drogu ili imate povećanu ili smanjenu potrebu za seksom nego inače…);
  • promjene u načinu razmišljanja (postali ste pesimistični, teško se koncentrirate i pamtite, osjećate se bespomoćno, beznadno…)

Fotografije: Vrag nosi Pradu press photo

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like