Make-up kroz stoljeća: od starog Rima do Kim Kardashian

Pisana povijest make-upa vjerojatno počinje sa starim Egipćanima. Oni su prvi cijenili važnost upotrebe kozmetike u svakodnevnom životu. Egipćani su koristili prirodne sastojke od kojih su radili kreme i masti, a upotrebljavali su ih za hidrataciju kože, kao sredstva za omekšavanje kože te kao boje za oči. Iako danas znamo da su imali ekvivalente za ono što mi danas nazivamo ruževima, sjajilima za usnice i lakovima za nokte, takva su sredstva uljepšavanja koristili samo povremeno. No, obavezno je bilo ocrtavanje očiju pigmentom u bademasti ili mačkasti oblik, ali to je nadilazilo naše današnje shvaćanje šminke kao sredstva uljepšavanja. Osim dekorativne uloge, taj je običaj imao magične i duhovne konotacije, ali i praktičnu svrhu. Naime, galenit, koji se često koristio kao pigment za ocrtavanje očiju, imao je dezinfekcijska svojstva, uz to je tjerao mušice, a vjerovalo se i da štiti oči od intenzivnog sunca.

Raskošna antička ljepota

Antički Grci i Rimljani većinu su načina uljepšavanja preuzeli od Egipćana, no šminkanje kod njih nije bilo vezano uz štovanje bogova. U Grčkoj su se žene voljele lijepo dotjerati – uz raskošne i komplicirane frizure nosile su ruževe za usne i obavezno parfem. Iz Perzije se u Grčku proširilo i korištenje kane kao bojila za lice i kosu.

U Rimskom Carstvu kozmetika se dodatno razvila pa su se počele koristiti i kreme za depilaciju, ali i preparati za izbjeljivanje kože bazirani na kredi. No, problem je bilo to što je većina tadašnjih kozmetičkih preparata sadržavala teške metale, poput olova i žive, čega korisnice i korisnici nisu bili svjesni. Preparati za izbjeljivanje i posvjetljivanje kose često su izazivali ispadanje vlasi, pa su se u to doba pojavile i prve perike.

Blijede dvorske dame

U srednjem vijeku očekivalo se da dame imaju blijedu put, a taj je trend potrajao i u idućim stoljećima. Za izbljeđivanje tena upotrebljavale su se smjese krede, olova i brašna kojima su dvorske dame obilno pudrale lice. Prirodni biljni pigmenti koristili su se za bojenje usnica, ali i za rumenilo na obrazima. U modi su bile tanke, gotovo nevidljive obrve, pa su ih bogate žene redovito čupale, puno su se upotrebljavali uvijači za kosu, a u tom je razdoblju izmišljeno kozmetičko ogledalce.

Dotjerane i otrovane

U vrijeme kraljice Elizabete I. (vladala je od 1558. do 1603. godine) upravo je ona postavila standarde ženske ljepote, barem u Engleskoj. Njezina blijeda put, rumeni obrazi i jarko crvene usnice bili su predmetom zavisti njezinih podanica. Kako bi žene postigle tako blijedu boju kože, koristile su olovno bjelilo, odnosno bijeli pigment olova. To je zapravo bio prah na bazi olova koji je sadržavao hidroksid i olovni karbonat. Kad god su trebale novi sloj bjelila, žene su ga nanosile na lice bez uklanjanja prethodnog sloja. Posljedica tog pristupa bile su naslage nezdravog make-upa na ženskim licima. Nezdravog, jer učestala upotreba olova dovodila je do trovanja koje je izazivalo oštećenja kože i ispadanje kose, a dugotrajna upotreba mogla je izazvati i smrt. Liječnici tog doba poticali su žene da koriste i drugačije vrste make-upa koje su sadržavale kositreni prah ili alaun (stipsa ili kalijev aluminij sulfat), koji se inače koristi u kožarstvu, za lijepljenje papira, ali i kao antiseptik i protuotrov kod otrovanja olovom. Druga uobičajena baza za make-up u to vrijeme bio je talk, kuhano bjelance jajeta ili drugi bijeli proizvodi. Koristili su i nekuhano bjelance kao neku vrstu glazure za kožu. Kako bi postigle željeno crvenilo usana i obraza, žene su koristile kapi velebilja (belladonna). Upotrebljavale su ih i za šminkanje očiju, no u tu su svrhu bile vrlo štetne jer su onemogućavale očima da blokiraju količinu svjetlosti koju prirodno mogu blokirati. Sjenila za oči pripremala su se od bisernog praha.

Šminka kao oznaka društvenog statusa

U 18. stoljeću u Francuskoj su make-up obilno nosili i muškarci i žene. Make-up su koristili kako bi pokazali svoj položaj u društvu te je aristokracija nosila više šminke nego niži slojevi, koji si to nisu mogli priuštiti u većoj mjeri. I oni su koristili bijeli prah napravljen od olova i žive te su nosili debele slojeve ruža. I bojilo za usnice bilo je na bazi olova, a usnama je davalo jarko crvenu boju.

Nemoralno šminkanje

U viktorijansko doba (vladavina britanske kraljice Viktorije, 1838.-1901.) žene gotovo i nisu nosile make-up. Šminkanje se smatralo nemoralnim i rezerviranim isključivo za prostitutke. Stoga su žene koristile tek sok od limuna kako bi posvijetlile kožu i sasvim malo pudera u prahu.

Procvat make-upa

U dvadesetim godinama 20. stoljeća dogodio se procvat industrije make-upa. Procvjetale su kozmetičke tvrtke, primjerice Max Factor i Maybelline. Žene su počele nositi ruževe za usne u raznim nijansama crvene i boje šljive. Usnice su bile ocrtane tako da se naglasi gornji srcoliki srednji dio te da djeluju putenije, no trebale su biti uže od prirodne linije ruba. Blijeda koža i dalje je bila u modi pa su žene nastavile koristiti svijetle pudere. Sjenilo za oči se nanosilo u obliku trokuta tako da oči djeluju spušteno (kao da su tužne). Obrve su se brijale, pa iscrtavale smeđim ili crnim sjenilom ili olovkom, a obrisna linija im se spuštala prema dolje preko njihove prirodne rubne linije.

Blaža i mekša šminka

U tridesetim godinama 20. stoljeća žene su se okrenule mekšem make-upu. Počele su koristiti svjetlije boje i nositi manje šminke. I dalje su ponekad nosile sjenilo iscrtano u trokutastom obliku kako bi stvorile dojam duboko usađenih očiju, ali boje su bile svjetlije. Usnice su se i dalje iscrtavale da izgledaju manje nego što jesu, ali ne na onako puten način kao desetljeće prije. Obrve su bile izbrijane i ocrtane u obliku polukruga.

Popularno konturiranje

Četrdesetih su žene počele usklađivati boju pudera s prirodnom bojom kože. Obrve su bile prirodne i popunjene sjenilom za oči. Crveni ruž bio je hit i nanosio se duž prirodne rubne linije na donjoj usnici, dok je na gornjoj lagano prelazio preko prirodnog ruba kako bi se stvorio dojam punijih usana. Postalo je popularno i konturiranje, prvenstveno kako bi se stvorio dojam manjeg nosa i viših jagodičnih kostiju. Tuš za oči bio je izvijen prema van na vanjskim rubovima oka kako bi se stvorio tzv. mačkasti pogled.

Crvena boja za neodoljive usnice

Pedesetih se godina nije puno toga promijenilo u odnosu na prethodno desetljeće. Za kreiranje mačkastog pogleda koristilo se smeđe sjenilo, a za stvaranje dojma savršenih punih usana koristilo se istovremeno nekoliko ruževa u različitim nijansama crvene boje.

Isticanje očiju na sve načine

U šezdesetim godinama 20. stoljeća u make-upu je došlo do velikih promjena. Dugačke i debele gornje i donje trepavice postale su hit. Na gornje trepavice lijepile su se umjetne, a donje su se šminkale, no ponekad su se umjetne trepavice stavljale i na gornje i na donje kapke. Bijela olovka koristila se na suznoj liniji, a crni tuš duž linije trepavica na gornjem kapku. Ta linija crnim tušem na gornjem kapku obično je bila debela i zakrivljena prema gore na vanjskim krajevima. Na kapcima se koristilo bijelo sjenilo. Tamnosmeđe sjenilo iscrtavalo se iznad nabora gornjeg kapka pa prema vanjskom rubu oka, i to zakrivljeno prema gore prateći liniju crnog tuša. Bljedilo usnica postizalo se ili nanošenjem ruža blijede pink boje ili nanošenjem podloge na usnice.

Preplanuli izgled

Sedamdesetih godina 20. stoljeća u modi je bio prirodni preplanuli izgled. Koristili su se bronzer, debela linija povučena tušem za oči i rumenilo.

Demokratizacija trendova

Tamnije nijanse ruževa za usne bile su vrlo popularne među ženama u devedesetim godinama, a taj trend se nastavio i u prvim godinama novog tisućljeća. Jedna od pobornica tog trenda bila je i planetarno popularna Madonna.

Make-up se u ranim devedesetima sastojao prvenstveno od kombinacije tamnocrvenog ruža i prirodnog izgleda očiju. Od 1992. među mladim ženama postao je popularan tzv. grunge look, trend temeljen na tamnocrvenom ružu za usnice, razmazanom tušu za oči i sjenilu. Oba stila šminke nastavila su paralelno egzistirati do 1994., no godinu dana kasnije su izašli iz mode.

Tada su postale popularne tzv. nude nijanse i žene su na raspolaganju imale široku paletu smeđih tonova.

Još jedan novi trend tog vremena bio je mat ruž za usnice s dubokim nijansama crvene boje i boje crnog vina, a nosio se kao dio večernje šminke. Ledeno plavo sjenilo postalo je vrlo moderno i s vremenom je uklopljeno u make-up kasnih 90-ih godina te početkom novog tisućljeća. Gotički make-up, koji se u to doba probio iz underground stila u vodeći modni trend, sastojao se od tamnog vamp ruža (ponekad čak i crnog), debelog i teškog sloja maskare i tuša, sjenila koje je često bilo u nijansama purpurne (ili u jako tamnoplavim nijansama) te od ekstremno blijede podloge. Gotički make-up ostao je u trendu sve do kraja devedesetih.

No, paralelno je, 1997. godine, u modu došao šljokičasti, svjetlucavi make-up. Taj stil se nazivao Y2K make-up, a sastojao se od glitera za lice i sjajila za usnice. Ledeno plavo sjenilo za oči ostalo je omiljeno do kraja devedesetih, iako se idealnim tada zapravo smatrao srebrnasti look. Tamni tuš za oči smatrao se vrlo smjelim i privlačnim. Blijede, ali sjajne usnice postale su poželjne pa je sjajilo za usnice postupno gotovo potpuno istisnulo ruževe. Za one koji nisu voljeli metalik boje alternativa su bile purpurne i smeđe nijanse. Gotički i Y2K make-up zadržali su popularnost i u prvim godinama novog tisućljeća.

U novo tisućljeće s napumpanim usnicama

Prvu dekadu novog tisućljeća označio je bum losiona za samotamnjenje. Ruževi su izašli iz mode, a potpuni primat preuzela su svjetlucava sjajila. Trend “napumpanih” usnica, kakve danas viđamo na, recimo, Kim Kardashian, dodatno je poticao prodaju sjajila s efektom povećanog volumena usnica, ali i primjenu filera.

Organski make-up proizvodi postali su hit, a popularan je postao i mineralni make-up.

U drugoj polovici prve dekade novog tisućljeća kozmetičke tvrtke usredotočile su se na usavršavanje izgleda kože, a osvjetljivači i proizvodi sa shimmerom (sjajnim česticama) postali su obavezan dio make-upa.

I dugačke trepavice postale su nam svima dostupne zahvaljujući tehnološkim naprecima u proizvodnji maskara, ekstenzijama za trepavice i umjetnim trepavicama.

Ovu je dekadu obilježio i procvat neinvazivnih kozmetičkih postupaka, osobito botoksa i kozmetičkih filera, a dermatolozi su se naveliko posvetili estetskim zahvatima.

A danas?

Legendarna vizažistica Pat McGrath, koju smatraju najutjecajnijom make-up artisticom na svijetu, najavila je trendove za proljeće 2017. Prema njoj, u modu će se vratiti look 80-ih, poigravanje jakim bojama na očima, istaknuta olovka oko očiju, nenapadno rumenilo i ruževi prirodnih boja.

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like

www.farm-pump-ua.com

more information

обращайтесь