22% Hrvata kupuje online najmanje jednom tjedno i vole inozemne e-trgovine

Prvo istraživanje Masterindex o e-trgovini i novim trendovima u plaćanju, koje je Mastercard proveo među ispitanicima iz više od 20 europskih zemalja, je potvrdilo da Europljani redovito kupuju online. Očekuje se da će europsko tržište e-trgovine od 2015. do 2018.[1] rasti za 45%, a ovo istraživanje pokazalo je da je 25% Europljana s pristupom internetu u 2016. online kupovalo proizvode ili usluge najmanje jednom tjedno. Istu praksu je imalo 22% Hrvata. Popularnost e-trgovine vidljiva je diljem Europe, a istraživanje je ukazalo na različitosti među tržištima kad je riječ o tome koliko često stanovnici kupuju online, što kupuju i koje metode plaćanja koriste. „Naše duboko razumijevanje načina na koje Europljani prihvaćaju digitalna ponašanja omogućava svima nama u Mastercardu da u suradnji s parterima diljem regije kreiramo rješenja, proizvode i tehnologije koje svakodnevicu čine jednostavnijom. U sve kompleksnijem digitalnom okruženju Mastercard stvara takva rješenja bez kompromisa kad je riječ o učinkovitosti i sigurnosti“, rekao je Javier Perez, predsjednik, Mastercard Europe.

Koliko često se kupuje online?

Čak 90% Europljana kupuje online najmanje jednom godišnje, 63% to čini barem jednom mjesečno, a 25% njih najmanje jednom tjedno. U Hrvatskoj 82% ispitanika kupuje barem jednom godišnje, barem jednom mjesečno to čini 57% njih, a najmanje jednom tjedno 22%.

U ukupnom poretku, na internetu najviše kupuju britanski korisnici interneta. Postotak Poljaka (9%), Litvanaca (9%) i Talijana (8%) koji svakodnevno kupuju online je sličan Velikoj Britaniji (8%), no Britanci se ističu kad je riječ o kupnji barem jednom tjedno (41%). Nakon njih slijede Irci (32%) i Nijemci (30%). Na našem tržištu svakodnevno online kupuje 4% ispitanika. Na kraju spektra – kad je riječ o kupnji barem jednom tjedno – su Finci (17%), Estonci (16%) i Danci (16%).

Što se najčešće kupuje online?

Odjeća i obuća su najpopularnije kategorije za kupnju online u Europi (48%), a slijede ih ulaznice (34%), elektronika (33%), knjige (31%) i hotelski smještaj (30%). Popularnost pojedinih predmeta razlikuje se s obzirom na tržište:

  • Za ispitanike iz Hrvatske (48%), Irske, Estonije i Latvije je najvjerojatnije da na internetu kupuju odjeću i obuću.
  • Dvaput je vjerojatnije da će na internetu namirnice kupiti Britanci (33%) nego njihovi susjedi Nizozemci (16%) i Francuzi (15%). Za usporedbu, namirnice online kupuje 13% Hrvata.
  • Grčki online kupci će četiri puta češće (43%) rezervirati daleka putovanja od ispitanika u Hrvatskoj (10%).
  • 20% Hrvata online kupuje dječje proizvode i igračke. Proizvodi za djecu popularni su i u Poljskoj (25%) i Italiji (20%), dok je na razini Europe prosjek 14%.
  • Finska (31%), Švedska (22%) i Norveška (22%) su jedine zemlje s više od jednog od pet online kupaca uključenih u online kockanje.
Koje su omiljene metode plaćanja online?

U Češkoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Poljskoj online bankarstvo je dvostruko popularnije od kartica. No, u zemljama poput Velike Britanije, Francuske, Španjolske, Irske i Italije kartice su najpopularnije metode plaćanja. U Hrvatskoj pri plaćanju s mobilnog uređaja predvodi online bankarstvo (41%), a slijede kartice (31%).

Studija je istražila i nove metode plaćanja kao što su digitalni novčanici, aplikacije banaka i skeniranje QR kodova te utvrdila snažan potencijal za rast u ovim segmentima. Iako u Europi postoji jasna otvorenost prema korištenju novih tehnologija, interes nije uvijek u korelaciji sa stvarnom uporabom. Primjerice, španjolski online kupci u teoriji pokazuju najviše entuzijazma (54%) za e-novčanike, ali s 14% ispitanika koji trenutno koriste ovu tehnologiju zaostaju za Norvežanima (20%), Grcima (20%) i Fincima (19%). Istovremeno, 41% Hrvata pokazuje interes za digitalnim novčanicima, a pri kupnji preko mobitela koristi ih 4% ispitanika. Zanimljivo, Hrvati su sa 16% jedna od tri nacije, uz Italiju (47%) i Španjolsku (17%), koje pokazuju najveći interes za digitalnom valutom (bitcoin itd.).

Koje se brige vežu uz online kupnju?

Unatoč trendovima koji se razlikuju od zemlje do zemlje, brige Europljana vezane uz e-trgovinu su slične. Strah od prijevare je najčešći razlog za izbjegavanje kupnje na internetu u svim promatranim zemljama. Ipak, u nekim je zemljama zabrinutost veća: Grčka (71%), Hrvatska (65%) i Španjolska (64%), a u nekima manja: Danska (46%) i Francuska (48%).

Koliko su popularne inozemne e-trgovine?

Čak 58% online kupaca u Hrvatskoj kupuje u inozemnim e-trgovinama barem jednom godišnje, dok u Europi to čini 41% njih. Online kupnju u inozemstvu najviše vole Austrijanci i Irci (preko 60%). Glavni razlog zbog kojeg ne kupuju u inozemnim e-trgovinama Europljani navode dostupnost onoga što žele kupiti. Istraživanje je tako pokazalo da 40% online kupaca u Finskoj i Poljskoj smatra da stranice u njihovoj zemlji zadovoljavaju njihove potrebe, a percepcija je slična u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj. Manjak povjerenja u inozemne webshopove je najveći među francuskim i belgijskim ispitanicima, dvostruko veći nego primjerice u Španjolskoj ili Italiji. U Hrvatskoj kao barijeru za kupnju u inozemnim e-trgovinama ispitanici najčešće navode pretpostavku o kompliciranom povratu robe (28%).

U inozemnim e-trgovinama Europljani najviše kupuju odjeću i obuću (37%) te knjige, glazbu, DVD-e i videoigre (21%), a kupce ponajprije privlače dobra ponuda (40%) i dostupnost (37%). U Hrvatskoj je situacija nešto drugačija – uz odjeću i obuću (50%), najpopularniji su digitalne kamere i audio uređaji (19%), kozmetika (18%) i igračke (16%).

Više od 40% online kupaca u Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Litvi, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj kažu da nikada nisu kupili nešto s internetske stranice u drugoj zemlji, a s njima se slaže 26% online kupaca u Hrvatskoj.  S druge strane, gotovo 90% ljudi koji kupuju na internetu u Austriji i Irskoj tvrde da su na internetu kupili proizvode iz inozemstva barem jednom u životu. Isto vrijedi i za dva od tri online kupaca u Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji.

Ukupni rezultati ukazuju na snažan potencijal za rast prekogranične e-trgovine, s prosječno više od 40% europskih online kupaca koji već sudjeluju u prekograničnoj e-trgovini najmanje jednom godišnje.

Među ključnim faktorima za rast, prekogranične e-trgovine i one na domaćem terenu, su nastavak izgradnje povjerenja u e-trgovinu te unaprjeđenje online ponude i uvjeta.

***

O istraživanju Masterindex

Većina podataka za Masterindex prikupljena je iz postojeće Mastercardove interne studije Global Consumer Tracker (GCT) koja redovito prati trendove u plaćanju u 23 zemlje[2] Europskog gospodarskog prostora (EEA). GTC se provodi preko online upitnika među ispitanicima od 18 do 64 godine koji posjeduju ili platnu karticu ili bankovni račun. Uzorak po svakoj zemlji varira od 855 do 3.439, a u 23 zemlje uključen je ukupno 42.881 ispitanik. Na pitanja o učestalosti online kupnje su odgovarali korisnici interneta, a odgovori na ostala pitanja odnose se na ispitanike koji su izjavili da kupuju online.

Ovo je prvi put da su ovi podaci sumirani za vanjske svrhe kako bi se dao doprinos poslovnoj i regulatornoj raspravi o e-trgovini.

Kako bi upotpunili ove podatke trendovima u domaćoj e-trgovini Masterindex koristi i open source podatke za 2015-2016 iz Google Consumer Barometer Survey, i promatra trendove u prekograničnoj e-trgovini u 26 zemalja Europskog gospodarskog prostora (EEA)[3].

Consumer Barometer Survey se provodi među online populacijom koja koriste barem jedan uređaj (računalo, tablet ili pametni telefon) i kupila je barem jedan proizvod preko interneta u zadnjih 3 do 12 mjeseci. Istraživanje je fokusirano na odraslo stanovništvo u dobi od 16 i više godina u svakoj zemlji. Pitanja o učestalosti kupnje online postavljena su korisnicima interneta u cjelini, dok su druga pitanja postavljena ispitanicima koji su se izjasnili da kupuju ili ne kupuju u inozemnim e-trgovinama.

Ovo su tako dodatni, zasebni podaci u odnosu na GCT koji pružaju uvid u trendove u prekograničnoj trgovini. Planirano je od 2018. proširiti GTC kako bi pratio i prekograničnu e-trgovinu.

[1] 2016 – Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Rusija, Španjolska, Italija, Nizozemska, Danska, Švedska, Švicarska, Turska, Belgija, Norveška, Poljska, Austrija, Finska, Irska, Grčka, Češka, Portugal, Rumunjska, Mađarska, Ukrajina, Estonija, Latvija, Litva, Bugarska

[2] Austrija, Bugarska, Belgija, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Norveška, Poljska, Rumunjska, Španjolska, Švedska, Velika Britanija

[3] Austrija, Bugarska, Belgija, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Velika Britanija

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like

dopingman.com.ua/pkt/klomid.html

steroid-pharm.com/cjc-1295-dac.html

https://steroid-pharm.com