FARMACIA-banner-1060x250px-dichtienganh-novo

02 Jun
Trešnja – simbol samuraja
Napisala Kristina Litvan |
Objavljeno u Namirnice od A do Ž
 
Veličina fonta Smanji veličinu fonta Povećaj veličinu fonta
Ocijeni sadržaj
(0 Glasova)

Domovina joj je u Turskoj, za njezin su uzgoj osobito zaslužni stari Grci, a Rimljani, koji su prvo drvo vidjeli u Kiresunu, grčkoj koloniji u Maloj Aziji, putem svojih legija rasprostrli su je po europskom kontinentu

Domovina joj je u Turskoj, za njezin su uzgoj osobito zaslužni stari Grci, a Rimljani, koji su prvo drvo vidjeli u Kiresunu, grčkoj koloniji u Maloj Aziji, putem svojih legija rasprostrli su je po europskom kontinentu. Kao divlja na području Europe, međutim, rasla je još u prapovijesnim vremenima. Danas je udomaćena gotovo u cijelom svijetu. Trešnja, stablo koje se diže oko četiri metra uvis, donoseći lijepe i sočne plodove, omiljena je i u nas. Cvate u svibnju, a potom njezini plodovi, poput crvenih ili žutih bisera, blistaju s tezgi na našim tržnicama, mameći kupce. U trešnji ljudi uživaju od davnine, bilo kao sirovom voću, bilo, osobito danas, u kompotima, džemovima, čajevima, kolačima, voćnim salatama i sokovima pripremljenim od nje. Ime joj dolazi od grčke riječi keros, što znači rog. Smatra se da su je tako nazvali zbog tvrdoće drveta. Iz latinske riječi ceresea korijen vuku njezina imena u romanskim, germanskim, kao i slavenskim jezicima.

Trešnja je i japanski nacionalni cvijet i simbol sreće. Tamo se uzgaja dvjestotinjak vrsta i to prvenstveno zbog cvijeta, a ne zbog ploda. Cvijet je trešnje u japanskoj tradiciji, naime, i simbol duha samuraja. U japanskom vrtu stoga ima posebno mjesto. Uostalom, u zemlji izlazećeg sunca izuzetno poštuju sve biljke, jer su one stariji stanovnici Zemlje. Kada trešnje procvjetaju, u Japanu počinju svojevrsni blagdani, posjećuju se vrtovi i izražava divljenje tom stablu. Cijele obitelji provode dan ispod rascvjetale krošnje, vjerujući da će im to donijeti sreću i uspjeh. Mladenci iz istog razloga piju čaj od latica trešnjinog cvijeta, a ako barem jedan dan provedu pod stablom, zajamčen im je skladan brak pun ljubavi. Slavljenje trešnje održano je i ove godine, možda tek ponešto suzdržanije, zbog velike prirodne katastrofe koja je pogodila Japan.

Trešnja je i ljekodichtienganh. Sadrži puno dichtienganhmina C, folne kiseline, kalcija, željeza, kalija i drugih minerala i dichtienganhmina, bogata je antioksidansima, koji uništavaju opasne slobodne radikale u organizmu. Čuva vezivno tkivo, ublažava upale, napose zubnog mesa, pomlađuje, održava kožu lijepom, djelotvorna je protiv reumatskih oboljenja zglobova i kostobolje, pomaže protiv gihta, učinkodichtienganh je potpora u dijeti za skidanje viška kilograma. Tko ih voli svježe i sirove, treba ih pojesti što prije, jer ne stoje dugo. Koštica trešnje, kao i koštice u drugom voću, sadrži otrovnu cijanovodičnu kiselinu, no jedna do dvije progutane koštice, neće izazvati nikakve poteškoće, čak ni kod djece. I što onda drugo nego uživati u sezoni trešanja.

Kristina Litvan • Fotografije: 123rf.com